Hazardne igre i gatanje

Piše: Halil Mehtić

“O vjernici, vino kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoćete li se okaniti?” (El-Maide, 90-91.)

Šta su hazardne igre?

Svaka igra u kojoj se dobiva ili gubi naziva se hazardnom igrom ili kockom (mejsir), i po tom osnovu je, sa stanovišta šerijata, strogo zabranjena (haram).

Upuštanje u bilo kakve igre i zabave koje imaju obilježja kocke je grijeh. Čak i iniciranje nekoga na tako nešto je prekršaj, što razumijemo iz hadisa Allahova Poslanika, a.s., koji je rekao: “Onaj ko kaže svome prijatelju: ‘Hajde da kockamo, mora podijeliti sadaku.’” (Buharija i Muslim)

U drugoj predaji se navodi od Burejde el-Eslemija da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Onaj ko se upušta u ruku kockom (nerdešir) kao da je zagnjurio svoju ruku u svinjsko meso ili krv.” (Muslim)

Dakle, za sami poziv mora se podijeliti sadaka kao vid iskupljenja za verbalni prekršaj koji je čovjek učinio pozivanjem drugoga na kockanje, a upuštanje u kocku je poistovjećeno sa doticanjem svinjskog mesa ili krvi koji su muslimanima takođe zabranjeni. Šta znači upuštati se u ovu, vjerom zabranjenu rabotu, na vrlo ilustrativan način kazuje sljedeći hadis Allahovog Poslanika, a.s., u kojem se kaže: „Primjer onoga koji se kocka, a zatim ustane pa klanja, je kao neko ko bi se abdestio gnojem i svinjskom krvlju, a potom ustao i klanjao.” (Ahmed)

Allah prima samo ono što je čisto

U koncepciji ovozemnog života islam zagovara, stimulira i naređuje svojim sljedbenicima krepostan i pošten način zarađivanja, podstičući ih na međusobno nadmetanje u tom pravcu. U međusobnom natjecanju u dobru, kao i poštenom privređivanju, leži prosperitet zajednice muslimana. Sve druge oblike zarade islam osuđuje, smatrajući ih nemoralnim, te ih ignoriše i zabranjuje, analogno hadisu Poslanika, a.s., da Allah prima samo ono što je čisto. U svim kockarskim igrama postoje dobitnici i oni koji gube. Sva dobit stečena na takav način je, ustvari, uzurpiranje tuđe imovine i, po tom osnovu, s aspekta šerijata haram i nedozvoljena za upotrebu. Uzvišeni o imovini stečenoj na nepošten način u Kur'ani-Kerimu kaže: “Ne jedite imovinu drugoga na nepošten način i ne parničite se zbog nje pred sudijama da biste na grešan način i svjesno dio tuđe imovine pojeli!” (El-Bekare, 188.)

Prema islamskom učenju, privatna imovina svakog pojedinca neprikosnoveno je vlasništvo i zabranjena za bilo koga drugog. Ona se od čovjeka ne može oduzeti, osim putem zakonite mjere ili, ukoliko je dobrovoljni dar ili sadaka. Na Oprosnom hadžu Poslanik, a.s., ju je nazvao svetom, kao što je živote i čast ljudi nazvao svetim.

Smisao hazardnih igara

Neki sociolozi spremni su ustvrditi kako su hazardne igre, u šta ulaze i igre na sreću, karakteristika siromašnih društava. U nemogućnosti da u regularnim uslovima privređivanja osiguraju pristojne uslove života za sebe i svoju porodicu, ljudi se sve više opredjeljuju za razne oblike kocke i igara na sreću, nadajući se brzim i velikim zaradama. Takav oblik razmišljanja uveliko se ukorijenio i u našem okruženju. Sve veći broj vjernika prakticira različite igre na sreću, očekujući dobitak. Svjedoci smo spektakularnih najava pojedinih igara na sreću kao što su: razne lutrije, bingo, tombole, sportske prognoze, kladionice, loto kada se potencijalnim sudionicima nude veliki ulozi i nada za dobit. Nažalost, završetak svake igre dodatno siromaši ionako siromašni narod, što, u konačnici, doprinosi još većem demoraliziranju i nastanku klasnih razlika.

Zna se da većina društvenih zala proizilazi iz loše raspodjele nacionalnog bogatstva, pri čemu neki pojedinci postaju suviše bogati a drugi suviše siromašni i konačno padaju kao žrtve iskorištavanja bogatih. U hazardnim igrama veliko je iskušenje za ljude zbog mogućnosti da se lahko dobiju veliki novčani dobici, a svaka lahka zarada je, u principu, loša za društvo. Milionski iznosi koji se sedmično izmamljuju iz ruku velikog broja građana dijeli nevjerovatno mali broj dobitnika. Prema nekim statistikama, jedva jedan posto zaradi na račun 99 posto; drugim riječima, nastaje jedan posto milionera, a sistematski se uništava devedeset devet posto drugih. Otuda i opravdanost šerijatske zabrane hazardnih igara i igara na sreću, koje, u načelu, nisu ništa drugo do krađa na temelju međusobnog sporazuma. (Muhammed Hamidullah, Uvod u islam, Rijaset IZ u BiH, Sarajevo, 1996, str. 156.)

‘Humanitarne’ igre na sreću

U novije vrijeme, diljem islamskog svijeta sve češće, neka udruženja i dobrotvorna društva nude lutrije i druge oblike igara na sreću s ciljem ‘humanitarnih akcija’ za potrebe ugroženih. Opravdanje za to nalaze u objašnjenju da su iščezle altruističke pobude ljudi i da je to efektan način da se uključe i pomognu neku ‘humanitarnu akciju.’ (Jusuf el-Karadavi, Halal i haram u islamu, str. 391.)

Neposredno pred rat (agresiju na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995) , čak i jedan Odbor Islamske zajednice organizirao je tombolu u cilju prikupljanja sredstava za izgradnju džamije. Ono što kao vjernici u Jedinog Allaha moramo znati je – nas Uzvišeni ne duži preko naših mogućnosti i ne traži da griješenjem pomažemo Njegovu vjeru. Na Sudnjem danu nijedno djelo se neće vrednovati dok se prethodno ne odgovori na pitanja: Kako i zašto? Kako?, tj. da li je neko djelo učinjeno u skladu sa propisima islama i zašto; koji su motivi rukovodili čovjeka da uradi dotično djelo, odnosno je li to bilo u ime Allaha, dž.š., ili nekog drugog? Na osnovu ovog islamskog stava jasno je da upuštanje u bilo kakve akcije te vrste nije dozvoljeno i da to treba izbjegavati.

Štetne posljedice hazardnih igara

Iza svake naredbe i zabrane Allahove, subhanehu ve teala, krije se mudrost i Njegova blagodat data ljudima. Poštivajući ih i praktikujući ljudi sebi priskrbljuju skladan život na ovom svijetu i vječitu sreću na ahiretu. Arogantnim odbijanjem uspostavlja se nered na Zemlji i izaziva se Allahov, dž.š., gnjev i srdžba. I u slučaju ove Allahove, dž.š., zabrane, mogu se pobrojati brojne neželjene posljedice koje proizilaze iz kocke i raznih igara na sreću. Njihove štetne posljedice ogledaju se, pored ostaloga, u sljedećem:

Urađaju neprijateljstvom i mržnjom; među kockarima je neizbježno rivalstvo koje redovno prerasta u frustracije, međusobnu netrpeljivost i mržnju; nerijetke su i prevare u cilju postizanja uspjeha, što ponekad završava tučama, pa čak i ubistvima.

Nikad ne zadovoljavaju ni dobitnika ni gubitnika; neuspjeh tjera gubitnika da igra iznova u nadi da će pobijediti u narednoj igri kako bi povratio svoje gubitke, dok pobjednik igra iznova kako bi uživao u zadovoljstvu pobjede, a pohlepa ga tjera da od manjeg dobitka ide ka većem. Prirodno, kolo sreće se okreće, gubitnik postaje pobjednik, a pobjednik gubitnik, pa se užitak pobjede pretvara u gorčinu gubitka. Tako kockari postaju zatočenici svoje strasti, što je osnovna tajna privrženosti tom pogubnom poroku.

Ukoliko mu ponestane sredstava, on pozajmljuje, zatim počinje prodavati predmet po predmet, a potom je sklon krađi, falsificiranju, razbojništvu, čak i ubistvu iz koristoljublja, samo da bi utažio nezasitu žeđ za kockanjem.

Porodica onog koji kocka neminovno trpi, kako zbog hazarderskog rasipanja imetka tako i zbog njegovog odsustva i nebrige; nerijetko su djeca iz takvih porodica sklona raznim oblicima delikvencije, a takva stanja često su uzrokom i razvrgavanja braka i propadanja same porodice.

Nerijetko i dobitnik i gubitnik posežu za alkoholom, pro- nalazeći u njemu odušak za postignuti uspjeh, odnosno, nastojeći u alkoholu zaboraviti poraz, izgubljeni novac i vrijeme.

Zdravlje onog koji kocka uveliko trpi, jer neredovno jede i do krajnjih granica odgađa svoje fiziološke potrebe; još pogubnija je njegova stalna psihička napetost, briga i neizvjesnost zbog konačnog epiloga igre kojoj ne može odoljeti.

Kocka uništava korisno vrijeme i energiju i u ljudima ubija inovativnu moć, a od njih proizvodi neproduktivne ljenčuge i društvene parazite, koji samo uzimaju od života a ništa konstruktivnoga ne daju.

(Hazardne igre) odvraćaju od sjećanja na Allaha, dž.š., i obavljanja namaza; namaz je najefikasniji način za uspostavljanje veze sa našim Gospodarem, dž.š., a upravo ta temeljna veza je najviše napadnuta. (Vidi: Mehmed Handžić, Studije iz šerijatskog prava, Izabrana djela, sv. 5, str. 70-73. Jusuf el-Karadavi, Halal i haram u islamu, 389-391.)

Sagledavajući sva negativna iskustva koja se kriju u hazardnim igrama, potpunije uviđamo koliko je Kur'an u pravu kada ih naziva (ridžs) odvratnim navikama koje su djelo šejtanovo i kojih se čovjek u svom, i interesu šire zajednice, mora osloboditi. Zbog raširenosti te razarajuće pošasti savremenog doba nužno je što češće, u školama, medijima i na drugi način, ukazivati na negativne efekte koje kocka uzrokuje kako na individualnom tako i na socijalnom planu.

U ozračju Kur’ana, IPF, Zenica, 2006, str. 181-189.

Kampanja protiv pošasti kocke

Rijaset IZ u BiH

Zelenih beretki 17

71 000 Sarajevo

tel: +387 33 533 172

O kampanji

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenula je javnu informativnu kampanju o borbi protiv poroka kockanja te je u tom kontekstu 2019. godina proglašena godinom borbe protiv pošasti kocke.

  • Opširnije...

Log in