Kockanje i klađenje – ekonomska analiza

Piše: Jasmin Halebić

1.   Uvod

Na pitanje o tome zašto ljudi kockaju postoji više potencijalnih odgovora. Iz perspektive pojedinca, koji  blagonaklono  gleda na ovu pojavu,  jedan od odgovora je i zato što pogrešno vjeruje da će mu kockanje donijeti (materijalnu, finansijsku) korist. Kockanje i klađenje se, jednim dijelom, događa iz zabave i rekreacije, poput ostalih oblika koji postoje u većini savremenih društava.

Iz perspektive zajednice, države, kockanje i klađenje je vrlo podesan metod za ubiranje javnih prihoda u većem obimu u jednoj zemlji, bez podizanja poreza prema običnim građanima i poduzetnicima. Drugi tvrde da ova djelatnost može generisati značajno povećanje zaposlenosti u sredinama koje su pogođene visokim stopama nezaposlenosti.

Protivnici ekspanzije kockanja i klađenja, naspram toga, u prvi plan stavljaju različite argumente u prilog njihovog ograničavanja, suzbijanja i zabrane kao što su religijske naredbe ili različiti iskustveni primjeri lošeg utjecaja igara na sreću na pojedinca i društvo poput slabljenja moralnih temelja, radinosti (smanjenje radne produktivnosti kod ovisnika) i moralne ispravnosti te urušavanja tradicionalnih kulturnih normi zajednice ili pojave patoloških oblika ovisnosti i drugih štetnih posljedica kod pojedinaca (lični bankrot, povećan broj razvoda, nasilja u porodici, samoubojstava, te alkoholizam i rast troškova tretmana ovisnika, ali i tendencija povećanja stope kriminala) kao i psihološko- zdravstveni problemi (glavobolja, astma, hipertenzija, anksioznost, depresivnost, poremećaj spavanja, itd.)

Između  ove  dvije  suprotstavljene  skupine,  pobornika  i  protivnika,  postoji  i  treća, oportunisti. Njihov stav je sažet je u krilatici “da, ali ne u mojoj avliji,“ a njena društvena manifestacija  je   odobravanje  postojanja  posebnih  gradova–lokacija  na  kojima  se slobodno reklamiraju, upražnjavaju i promoviraju kockanje i klađenje i u kojima vrijede zasebni administrativni i regulatorni režimi, kao što su, primjerice, gradovi: Las Vegas u Sjedinjenim Američkim Državama, Monte Carlo u Monaku i Macau u Kini.

2.   Kockanje i klađenje u (F)BiH

Djelatnost kockanja i klađenja u F BiH posljednjih godina bilježi vrtoglavu ekspanziju te izaziva žučnu društvenu raspravu i debatu. Ipak, naučna i stručna istraživanja i analize ne prate srazmjerno taj fenomen na mikro (pojedinac) i na makro razini (društvo). Nedostaje i empirijskih uvida u ekonomske efekte kockanja i klađenja. Potrebno je ispitati i ekonomske efekte kockanja i klađenja, prema dostupnim podacima, kako bi se dobilo obuhvatnije razumijevanje i sagledala objektivnije ova te podstakao nastanak jednog proaktivnog, empirijski potkovanog stava po ovom pitanju koji će, u konačnici, olakšati osmišljavanje i provedbu pozitivnih reformi za sve sudionike.

Oko 70% srednjoškolaca u velikim urbanim sredinama (Tuzla i Sarajevo) ima iskustvo kockanja barem jednom u životu, kod starijih maloljetnika sklonost kockanju i klađenju je intenzivnija a gotovo trećina srednjoškolaca već (2015.) trpi određene psihosocijalne posljedice kockanja. To nije slučajno jer neki predstavnici djelatnosti kockanja i klađenja budućnost tog biznisa vide upravo u mladim ljudima.

Najzastupljeniji  oblici kockanja i klađenja, barem kada je riječ o mladima u Bosni i Hercegovini, jesu jednokratne srećke, sportske kladionice i TV bingo.

Rezultati jednog istraživanja o tome da li kockarnice podstiču ekonomski rast su na primjeru SAD-a i empirijske analize podataka za razdoblje 1991–2005 pokazali da ne postoji kauzalna veza između prihoda kockarnica i dohotka po stanovniku. Razlog tome je što poslovna ekspanzija kockarnica uzrokuje kontrakciju ostalih privrednih djelatnosti u jednoj ekonomiji. U praksi, pojedinci koji svoju potrošnju obavljaju u kockarnicama i kladionicama ne povećavaju istodobno svoju potrošnju u drugim sektorima. U kockarnicama i kladionicama se ne stvara nikakva dodatna vrijednost koja bi se mogla kasnije plasirati na tržištu.

Vrijeme provedeno u kockarnici/kladionici i drugim oblicima umjetnosti, zabave i rekreacije je značajno različito. U slučaju problematičnih kockara i kladioničara, nikako nisu poput drugih oblika zabave koji su vremenski determinirani. Primjeri su kino i pozorišne  predstave  ili  kulturni i sportski događaji  koji  vremenski  ograničeno traju (jedan ili dva sata). Za razliku od njih  kockanje i klađenje ima tendenciju stvaranja ovisnosti i sve dužeg vremenskog trajanja, pri čemu se od posjetilaca često izvlači i “zadnja para“ tako da je kupovna moć i tražnja za proizvodima i uslugama u drugim sektorima često nepostojeća.

Vrijednost nekretnina u blizini objekata igara na sreću se umanjuje. mentalno računovodstvo se odnosi na različito vrednovanje novca zavisno od izvora odakle novac potiče. Postoji veća spremnost za trošenje novca dobivenog na poklon ili kroz igre na sreću nego novca zarađenog radom, čime se umanjuje štednja i racionalno ulaganje i raspolaganje sa novcem.

3.   Metodologija

Izračunati su pokazatelji: prihod po zaposlenom kao odnos ukupnog prihoda i broja zaposlenih koeficijent plaća (Kp) i bruto profitna marža.

4.   Analiza

O masovnosti pojave kockanja i klađenja u F BiH znakovit je podatak da prihod ostvaren u toj djelatnosti u odnosu na BDP čini 7,15% u 2017. godini. U drugim zemljama uporedni pokazatelj je mnogo niži, primjerice u SAD iznosi 0,21%. U djelatnosti kockanje i klađenje je u 2017. god. ostvareno 97% ukupnih prihoda cijelog područja “Umjetnost, zabava i rekreacija“. Oko 90% uposlenih u sportskim kladionicama su žene.

Kada se uporedi  Prihod po zaposlenom u djelatnosti kockanja i klađenja i na razini FBiH uočava se da je, primjerice, u 2015. g. bio za oko 9% (a u 2017. za 84,5%) viši u toj djelatnosti nego u FBiH. Jedan zaposlenik u djelatnosti kockanja i klađenja, u prosjeku, ostvaruje za preko 80% više prihoda u odnosu na prosječnog zaposlenika na razini FBiH.

Plaće u toj oblasti su značajno niže od prosječne plaće u F BiH i to za oko 3.600 KM na godišnjem nivou. To znači da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u toj djelatnosti oko 660 KM i niža je za oko 200 KM od prosječne neto plaće na razini FBiH.

Koeficijent plaća (Kp) u 2017. g. za razred “kockanje i klađenje“ je 0,42  Jedino je u području “Trgovina na veliko i malo“ niži i iznosi 0,39.  Njegova recipročna vrijednost je 2,38 (dok je u 2015. g. Kp=0,71 a recipročna vrijednost 1,41). U razdoblju od tri godine učešće plaća u djelatnosti kockanje i klađenje u prosječnoj neto plaći na razini FBiH je dodatno pogoršano, za oko 30%, od učešća u produktivnosti rada te djelatnosti u prosječnoj produktivnosti rada na razini FBiH. Pojednostavljeno, zaposlenici u kockarnicama i kladionicama su sve lošije plaćeni u odnosu na obrt novca koji se događa na tim radnim mjestima. To posebno pogađa žene kao dominantne u strukturi zaposelnih.

Stoga ne treba čuditi što je bruto profitna marža u djelatnosti kockanja i klađenja gotovo četiri puta veća a prinos na ukupnu imovinu deset puta veći od prosječne vrijednosti ovog pokazatelja za sva privredna društva u FBiH. Ekonomika poslovanja u kapitalizmu ovdje dolazi do punog izražaja, depresirani troškovi plaća uvećavaju profit.

Ukupni prihodi od kockanja i klađenja su u 2015. g. imali udio od oko 1,3% dok su u 2017. god. više nego udvostručeni i povećani na preko 3% u odnosu na ukupne prihode ostvarene u F Bosni i Hercegovini. U apsolutnom iznosu ukupni prihodi od kockanja i klađenja u F Bosni i Hercegovini u 2017. god. su iznosili 1.466 mil. KM i povećani su u odnosu na 2015. god. za oko 900 mil. KM, odnosno za više od 250%. Prosječni stanovnik u F Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou za djelatnost kockanja i klađenja potroši više od 660 KM (što je 75% prosječne neto plaće u F Bosne i Hercegovine) ili više od 1,8 KM dnevno.

5.   Zaključci

Neuravnoteženost – od zabave, razonode i rekreacije u FBiH se najviše troši na kockanje i klađenje. Ne postoji ravnomjernost poduzetničkih aktivnosti u ovom području.

Rast životnog standarda – Da li bi promjena privredne strukture u F Bosne i Hercegovine, sa razmjerno više kladionica i kockarnica, polučila rast životnog standarda građana u F BiH? Ne bi zbog niskih plaća, nego bi se povećala nejednakost, posebno rodna nejednakost.

Veća nejednakost (uključujući rodnu) – distribucija prihoda ostvarenih u djelatnosti kockanje i klađenje izrazito je ekonomski neravnomjerna i, zbog toga, društveno neopravdana budući da su prosječne neto plaće u toj djelatnosti niže, a produktivnost rada viša, u odnosu na nivo FBiH. To posebno pogađa žene i pogoršava rodnu nejednakost jer su većina zaposlenih u toj oblasti upravo žene.

Prilika za ulaganje – ponuditi alternativu. Promovirati heterogenost kulturnih, zabavnih i rekreacijskih interesa i kreativnih potencijala građana.

Kampanja protiv pošasti kocke

Rijaset IZ u BiH

Zelenih beretki 17

71 000 Sarajevo

tel: +387 33 533 172

O kampanji

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenula je javnu informativnu kampanju o borbi protiv poroka kockanja te je u tom kontekstu 2019. godina proglašena godinom borbe protiv pošasti kocke.

  • Opširnije...

Log in