O hazardnim igrama

Rolling dice on a wooden desk.

Mehmed Handžić

Jedan ružan običaj koji se je među nas uvukao jesu hazardne igre uz ramazanske mubarek večeri. Mjesto da se taj časni mjesec provede obdan u postu a obnoć u korisnim predavanjima, nauci i ibadetu, to se kod mnogog našeg svijeta te noći provode u kockanju i raznim hazardnim igrama koje nose razna imena. Hazardne su igre, kako ćemo niže vidjeti, uvijek zabranjene, ali se ta zabrana uz ramazanske večeri još pojačava, a grijeh koji se stiče prekršajem tih zabrana povećava. Isto kao što se može sevab zbog vremena ili mjesta koje ima prednost nad drugim povećati, tako se isto i grijeh zbog mjesta ili vremena povećava. Tako je veći sevab ibadet činiti na pr. u Meki ili Lejlei-kadru nego u drugim mjestima i drugim večerima. Griješiti u Meki ili u Lejlei-kadru je veći grijeh negoli u drugim mjestima i drugim večerima. Veli se da je Ibni Abas odselio iz Meke u Taif govoreći: “Volim hiljadu puta pogriješiti u Taifu nego jedanput u Meki.”

I što je još čudnovatije, neki kockaju i igraju razne hazardne igre da dobit okrenu u neku dobrotvornu svrhu. Ova namjera nikad ne može oprati grijeh koji se stiče tim igrama.

Slično su i Arapi radili baš onda kada su te igre makar i u takve svrhe Kur'anom zabranjene.

Sad da reknemo koju riječ o hazardnim igrama uopće. Svaka igra u kojoj se može nešto dobiti ili izgubiti je hazardna igra koja se arapski zove mejsir. Mejsir je u Kur'anu zajedno spomenut sa alkoholnim pićima u istom ajetu i kategorički zabranjen kao što su i alkoholna pića zabranjena. Mnoge zle posljedice koje postoje kod alkoholnih pića postoje i kod hazardnih igara, te ih to veže da mogu zajedno u jednu grupu stupiti.

Između zlih posljedica hazardnih igara Kur'an je istakao dvije:

Hazardne igre kao i alkoholna pića urađaju neprijateljstvom i međusobnom mržnjom. Igrač koji igra takve igre prijekim okom gleda svoga najboljeg prijatelja ako mu je suparnik i jedva čeka kako će mu napakostiti. U velikim kockarnicama kao i krčmama svaki čas niču svađe i tuče koje često svršavaju sa ubistvima.

Čovjek treba da uvijek u svojoj duši gaji trajno sjećanje na Boga, jer je to temelj vjere i hrana duše. Stoga je naređen namaz koji će čovjeku od vremena do vremena obnavljati i jačati spomen na Boga. Hazardne igre odvraćaju čovjeka od svakog ozbiljnog rada pa i od sjećanja na Boga. One ga zabavljaju od namaza i smetaju njegov um da ne misli ni na što drugo osim na igru. Sigurno ste čuli da strastveni igrači zaborave po više vremena na jelo i piće pa i druge sasvim nužne ljudske potrebe, te im se onaj koji ih trijezno sa strane promatra naprosto smije i izruguje ih.

Te dvije zle strane hazardnih igara, koje se nalaze i kod uživanja alkoholnih pića, istaknute su u Kur'anu, a osim tih zlih strana u hazardnim igrama ima još šteta i zlih posljedica koje nas, kad ih upoznamo, uvjeravaju o mudrosti kur'anskih odredaba i islamskih ustanova.

Božija mudrost je htjela da život čovjekov na ovom svijetu bude skopčan sa trudom i brigom. Na ovaj način čovjek po stanovitom programu radi i zarađuje sebi ono čim će svoj život učiniti udobnom. Ovakav brižni i s programom rad je jedna ljudska odlika i vrlina. Hazarder već nije takav. Njegov je rad bez valjanog truda i brige. On traži sebi opskrbu ne na temelju ozbiljna rada i stanovitog programa, nego na temelju sreće ili bolje reći na temelju pukog slučaja.

Uzvišeni islam od nas traži da samo na pošten i častan način zarađujemo i da se u svom radu natječemo. U tome i jest napredak jedne zajednice, pa i napredak čovječanstva uopće. Sve druge načine zarade islam zabranjuje, jer ih smatra nečasnim i nepoštenim i ne dozvoljava svojim sljedbenicima da svoj imetak stavljaju na kocku i čekaju da im puki slučaj donese zaradu i pribavi opskrbu. Kur'an o tome kaže: “Nemojte jesti (prisvajati) imetke jedan drugog na nedozvoljen i nepravedan način i nemojte s njima potkupljivati suce da svjesno griješno prisvajate tuđe imetke.” Alejhisselam kaže: “Ko rekne svome drugu: Hajde da kockamo, nek podijeli sadaku!” Iz ove Alejhisselamove izreke treba razumjeti da je sami poziv na kockanje jedan grijeh, koji treba nadoknaditi i ispraviti jednim dobrim djelom, dijeljenjem sadake, jer treba nastojati dobrim djelima pobrisati i ukloniti posljedice loših djela. Mnogo hadisa najstrožije zabranjuje igru nerd (tavla) koja se iz Perzije bila među Arapima za vrijeme Alejhisselama proširila. A i fikhska djela izričito zabranjuju svaku vrstu komara (kocke) pa i svaku igru koja u sebi nema koristi nego navodi čovjeka da propusti namaz ili koju drugu dužnost.

Svjesni muslimani će ramazanske mubarek večeri provoditi u korisnim djelima, a za dobrotvorne svrhe od pošteno zarađenih novaca žrtvovati onoliko koliko su u stanju.

El-Hidaje, god. I, br. 12, str. 183-184.

Kampanja protiv pošasti kocke

Rijaset IZ u BiH

Zelenih beretki 17

71 000 Sarajevo

tel: +387 33 533 172

O kampanji

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenula je javnu informativnu kampanju o borbi protiv poroka kockanja te je u tom kontekstu 2019. godina proglašena godinom borbe protiv pošasti kocke.

  • Opširnije...

Log in